2016 Sindikat Poreske uprave Srbije

SSSS - UGS Nezavisnost | 11. decembar 2014.

Predstavnici dva reprezentativna sindikata – Saveza samostalnih sindikata Srbije i UGS Nezavisnost zaključili su da je, u uslovima konstantnog privrednog nazadovanja koje je poprimilo obim i karakteristike propadanja, sa nesagledivim posledicama za zaposlene, neophodna potpuna mobilizacija svih članova reprezentativnih sindikata, kao relevantnih predstavnika zaposlenih i njihovo jedinstveno, usaglašeno i koordinirano delovanje.
Na okruglom stolu, pod nazivom „Položaj sindikata u slovima nepostojanja socijalnog dijaloga u Srbiji – stanje i perspektive“, održanom u Vrnjačkoj banji, uz finansijsku pomoć Kancelarije MKS u Sarajevu, oštro i argumentovano je kritikovan odnos aktuelne vlade prema reprezentativnim sindikatima.
Naglašeno je da vlada ima ustavnu i zakonsku obavezu da pri definisanju dugoročne strategije razvoja i konkretnih planova i programa, kao i mera za njihovu implementaciju, da konsultuje reprezentativne socijalne partnere, kao i najširu stručnu javnost. Očigledno je da vlada konsultuje i usvaja mišljenja samo onih organizacija i institucija, uključujući i ''svoje'' sindikate, kao i pojedinaca koji bez rezerve i kritičkog sagledavanja, podržavaju sve predložene mere vlade. Oni koji drugačije misle, uključujući tu i reprezentativne sindikate, bez obzira na argumente, nemaju pristup javnosti ili se pokušavaju degradirati, na ekspertskom i ljudskom planu.
Takvo, potpuno nedemokratsko postupanje – sputavanje slobode medija i uticaj, bolje rečeno pritisak na njih, dovodi, s jedne strane, do netransparentnosti i nametanja sopstvene kao jedine istine i, na taj način, do grube manipulacije građanima. Sa druge strane, protivzakonito formiranje takozvanih sindikata i njihovo favorizovanje, uz istovremeno totalno ignorisanje ili satanizacija onih koji se ne slažu sa zvaničnim stavovima, sa druge strane, šteti svima, i institucijama države i građanima.
Uz čelnike SSSS i UGS Nezavisnost, Ljubisava Orbovića i Branislava Čanka, skupu je prisustvovalo još dvadeset sindikalnih aktivista sa područja cele Republike i iz svih delatnosti koje ovi sindikati pokrivaju svojim organizacijama.
O postojećoj sindikalnoj sceni u Srbiji i položaju sindikalnih organizacija na svim nivoima, posebno o odnosu aktuelnih vlasti prema dve reprezentativne sindikalne centrale, govorio je Ljubisav Orbović, dok je o perspektivi i neophodnim organizacionim, kadrovskim i programskim promenama u ovim sindikatima, uvodne napomene dao Branislav Čanak.
Učesnici skupa su osudili sramni spot koji se emituje na CNN, a putem kojeg vlada stranim investitorima nudi ''... kvalifikovanu, a jeftinu radnu snagu.''
Kroz podršku predloženim merama, te organizacije i institucije (strani investitori, strane privredne komore, razna domaća udruženja i klubovi privrednika i dr....) zastupaju isključivo sopstvene interese, a potpuno zanemaruju interese zaposlenih i ostalih građana Srbije, ne prezajući, pri tome, ni od kršenja međunarodnih standarda (konvencije, povelje i preporuke MOR), kao ni domaće legislative (Ustav, zakoni, podzakonska akta, ugovori, sporazumi...).Takve svoje stavove pravdaju potrebom ''približavanja Evropi'', bez obzira što nas rezultati, bolje rečeno posledice takvih mera, dugoročno gledano, praktično udaljavaju od Evrope i njenih tekovina. Ovi ''dušebrižnici'' svoj razvoj i prosperitet zasnivaju na jeftinoj i obespravljenoj radnoj snazi. Njima nisu potrebni evropski standardi koji definišu dostojanstven, pristojan i bezbedan rad i smetaju im sindikalne organizacije koje se bore za primenu međunarodnih i evropskih i, na njima zasnovanih domaćih standarda, vezanih za slobodu udruživanja i organizovanja radnika, te ostvarivanje osnovnog ljudskog i radnog prava – prava na dostojanstven i pristojno plaćen rad, kao i na sve prinadležnosti koje proizlaze kao pravo iz rada i po osnovu rada (zarada, naknade zarada i druga primanja, odmor,sindikalno organizovanje i drugi oblici učešća zaposlenih u upravljanju...i dr.).
Zato će reprezentativni sindikati i u narednom periodu nastaviti usku saradnju u rešavanju najznačajnijih pitanja od interesa za zaposlene, kao što su:
- radno i socijalno zakonodavstvo, 
- mere za rešavanje problema vezanih za privatizaciju, kako u preduzećima iz realnog sektora koja se nalaze u procesu restrukturiranja, tako i javnog sektora koji se trenutno nalazi na udaru, 
- kolektivno pregovaranje i zaključivanje kolektivnih ugovora – od poslodavaca, preko granskih i treritorijalnih, do Opšteg kolektivnog ugovora, 
- organizaciono, kadrovsko i materijalno jačanje reprezentativnih sindikata, i 
- druge aktivnosti koje će biti uslovljene aktuelnim društvenim i privrednim kretanjima. 
Sve ove aktivnosti UGS Nezavisnost i Savez samostalnih sindikata Srbije će organizovati i sprovoditi u saradnji sa EKS i MKS, čije su punopravne članice.
Učesnici skupa izrazili su zahvalnost MKS što im je, pružanjem materijalne i logističke podrške, omogućio da i na ovakav način, analiziraju stanje i probleme i dogovore aktivnosti na njihovom prevazilaženju.
Sve te aktivnosti moraju se, prema mišljenju učesnika skupa, voditi u uslovima potpune transparentnosti i istinskog socijalnog dijaloga, uvažavanja i poštovanja socijalnih partnera i primene evropskih i svetskih standarda i merila, odnosno kriterijuma za identifikaciju i registraciju relevantnih i kompetentnih socijalnih partnera – i na sindikalnoj i na poslodavačkoj sceni.

 

Sindikat uprave Srbije | 25.11.2014. године

MINISTARSTVO FINANSIJA
G-din, Dušan Vujović – ministar

MINISTARSTVO DRŽAVNE UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE
G-đa, Kori Udovički – ministar

MINISTARSTVO ZA RAD, ZAPOŠLjAVANjE, BORAČKA I SOCIJALNA PITANjA
G-din, Aleksandar Vulin – ministar

OPŠIRNIJE...

 

 

 14.11.2014.

Poštovane koleginice i kolege,
obaveštavamo vas da je
Jedinstvena organizacija sindikata zaposlenih u Poreskoj upravi Srbije podnela zahtev Agenciji za borbu pritiv korupcije i Minstarstvu finansija Republike Srbije za pokretanje postupka radi utvrđivanja postojanja sukoba interesa i zloupotrebe službenog položaja protiv Snežane Lukić, šefa Odseka za ljudske resurse Regionalnog odeljenja Kragujevac.
Snežana Lukuć
, kao šef Odseka za ljudske resurse Regionalnog odeljenja Kragujevac je zaposlila svog sina Petra Lukića u Poresku upravu, najpre u Ekspozituru Batočina, a zatim na radno mesto analitičko-poreski poslovi koancelarijske kontrole Odsek za kancelarijsku kontrolu u Filijali A Kragujevac, pri Regionalnom odeljenju Kragujevac.
Petar Lukić zaposlen je u Poreskoj upravi na osnovu preporuke koju je Snežana Lukić
, kao njegova majka, potpisala u okviru delokruga poslova radnog mesta koje obavlja, što je u direktnoj suprotnosti sa članom 25. stav 2. Zakona o državnim službenicima.
(preuzmi ceo dokument)

 

BEOGRAD, 06.11.2014

U cilju zaštite svojih prava poreski službenici treba da podnesu žalbe Žalbenoj Komisiji u roku od 8 dana od dana dobijanja rešenja, kako bi na taj način predupredili nastupanje konačnosti rešenja o promeni načina obračuna minulog rada, a u postupku po žalbi izdejstvovali poništavanje ovih rešenja.
Svaka drugačija odluka Žalbene Komisije ne bi bila pravno utemeljena, već bi bila tipičan primer političke odluke.
Dodatni razlog za ulaganje žalbe predstavlja i potreba da se na taj način obezbedi formalno-pravna mogućnost da se (za slučaj da odluka po žalbi bude nepovoljna, odnosno, da Žalbena Komisija potvrdi prvostepeno rešenje o novom načinu obračunavanja minulog rada) može podneti tužba višim sudskim instancama – a u ovoj sudskoj proceduri svakako mora doći do punog izražaja načelo zakonitosti.

- Primer ŽALBE (zaposlenih kojima je poništen minuli rad u opštinskim upravama javnih prihoda)

- Primer ŽALBE (zaposlenih kojima je poništen minuli rad u SDK, ZOP i drugim organima i organizacijama)

Žalba se podnosi pojedinačno (preko pisarnice u organizacionoj jedinici ili poštanski-preporučeno).
Naziv i adresa na koju trebate poslati žalbu je:
PORESKA UPRAVA SRBIJE, 11000 BEOGRAD, ul.SAVE MAŠKOVIĆA br.3-5
sa napomenom:
ŽALBENOJ KOMISIJI VLADE REPUBLIKE SRBIJE

Centrala PU, 06.11.2014.

Na sednici Odbora JOS Poreske uprave Srbije donete su sledeće

O D L U K E

* Zaposleni u Poreskoj upravi kojima je, zbog stupanja na snagu novog obračuna minulog rada isti umanjen, po svojoj sopstvenoj volji, uz primere žalbi koje je sindikat stavio na raspolaganje, mogu u zakonskom roku izjaviti prigovor Žalbenoj komisiji Vlade Srbije, preko donosioca prvostepenog rešenja (Centrale PU),
* Upućuje se pisani zahtev Poreskoj upravi Srbije da se izjasni o sudbini i statusu kolega sa kontrolnih punktova, uz predlog sindikata za formiranje posebnog odeljenja u okviru PU za kontrolu poreskih oblika na administrativnim punktovima,
* Upućuje se predlog direktoru PU i resornom ministarsvu za formiranjem radne grupe za reformu PU (i sistematizaciju radnih mesta) mešovitog sastava, sa predstavnicima Sindikata i PU,
* U okviru radne Radne grupe za pregovore i usaglašavanje odredbi Posebnog kolektivnog ugovora Sindikata uprave Srbije, kao predstavnik JOS Poreske uprave imenuje se Jelena Kostić Kovačić,
* Da se izbori u osnovnim i na nivou regionalnih organizacija sindikata Poreske uprave održe najkasnije do 05.12.2014. godine, a sva neophodna izborna dokumentacija je dostupna na internet prezentaciji JOS-PURS.

SSSS | 6. novembar 2014.

 

Evropska konfederacija sindikata (EKS) će iskoristiti svoj uticaj u Evropskoj uniji da ukaže na nedostatak socijalnog dijaloga u Srbiji, izjavila je danas u Beogradu generalni sekretar EKS Bernadet Segol.
Razvoj socijalnog dijaloga je jedan od uslova za ulazak u EU, podsetila je ona, naglasivši da nema demokratije bez realnog učešća socijalnih partnera u reformama.
Učestvujući na međunarodnoj konferenciji, pod nazivom “Industrijski odnosi i socijalni dijalog u EU”, koju su organizovali Savez samostalnih sindikata Srbije i UGS Nezavisnost, Segol je upozorila da će reforme, bez istinskog dijaloga, podeliti društvo i neće biti uspešne.
"Vi imate tripartitni Socijalno-ekonomski savet, koji svojom strukturom i pravilnikom odgovara kriterijumima Međunarodne organizacije rada. Na papiru. Ali u stvarnost je potpuno drugačija: Vlada, prethodna i sadašnja, dovele su Savet u više-manje stanje mirovanja. Imam utisak da on predstavlja smetnju za politku. Umesto da ga konsultuje, vlada radije usvaja zakone bez konsultacija, ignorišući Savet u potpunosti", istakla je Segol.
Ona je ukazala na niz zakona koji su od aprila u Srbiji usvojeni bez konsultacije sa socijalnim partnerima - izmene i dopune Zakona o radu, o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakon o stečaju, o privatizaciji, o zdravstvenoj zaštiti, o zdravstvenom osiguranju, visokom obrazovanju, platama državnih službenika i nameštenika, državnim službenicima, o platama u državnim organima i javnim službama.
Prema njenom mišljenju, takva metoda upravljanja u suprotnosti je sa evropskim normama, a bez upravljanja koje počiva na istinskom dijalogu, politika reforme podeliće društvo.
"Vlada nastoji da uspostavi tobožnji dijalog 'a la carte' (po sopstvenom izboru). Tako, na primer, ministar rada, zaobilazeći Savet, formira odbore stručnjaka odabranih iz redova simpatizera, i to na najnetransparentniji način", ukazala je Segol navodeći da joj se čini da "vlada pokušava da pomrsi konce sindikatu i da formira, pod izgovorom reformi, savet sačinjen po svom ukusu".
Ona je ukazala na važnost saradnje i jedinstvenog nastupa sindikata, pozdravljajući odluku SSSS iI UGS "Nezavisnost" da saveznički nastupaju.
"Vaše savezništvo, naravno, smeta pojedinim političarima, koji više vole da pred sobom imaju podeljen sindikalni pokret - to savezništvo ima ključni značaj u ovom teškom period promena, reformi i prilagođavanja tekovinama EU", istakla je ona.
Segol je kritikovala I meru vlade da smanji zarade I penzije za 10 odsto, ukazavši da smanjenje prihoda nije rešenje I da predstavlja socijalnu nepravdu.
“Plate su zamajac za ekonomiju I njihovim smanjenjem zasecamo rukave naše ekonomije”, istakla je ona.
Predsednik SSSS Ljubisav Orbović istakao je da su sindikati, ali i udruženje poslodavaca, posvećeni nastojanju da se kroz socijalni dijalog dodje do rešenja, medjutim vlada je ta koja se deklarativno zalaže za isto, ali u stvarnosti se ponaša drugačije. Prema njegovim rečima, način donošenja reformskih zakona ne može biti "nasilnički", već isključivo putem dijaloga, i bez obzira na to što su interesi poslodavaca i sindikata često suprotstavljeni, samo kompromis vodi do održivog rešenja.
Orbović je istakao da je odluka vlade o smanjeju plata i penzija izazvala veliko nezadovoljstvo u zemlji, i da se do uštede od 400 miliona evra, do koje se tom merom dolazi, moglo doći i na drugi način - na primer naplatom poreza od tajkuna.
Potpredsednik Unije poslodavaca Srbije Slavenko Grgurević je istakao da su sindikati i poslodavci prirodni saveznici, a vlada bi trebalo da ima ulogu servisa koji će da reguliše ono što se te dve grupacije dogovore.
On je ukazao da u našoj zemlji trenutno postoji više od 500 fiskalnih i parafiskalnih nameta, a u takvim okolnostima teško je očekivati uspešno poslovanje i razvoj novih poslova.

 

Beograd | 23. oktobar 2014.

Reprezentativni sindikati javnog sektora na nivou Republike Srbije: Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije, Samostalni sindikat obrazovanja Srbije, Samostalni sindikat uprave Srbije, Samostalni sindikat kulture Srbije, Samostalni sindikat pravosuđa Srbije i Sindikat zaposlenih u komunalno-stambenoj delatnosti Srbije iskazuju ogorčenje u ime članstva i svih zaposlenih u javnom sektoru i najoštrije osuđuju odluku Vlade Republike Srbije o usvajanju Zakona o privremenom umanjenju plata zaposlenihujavnom sektoru.
Ova takozvana „privremena mera" umanjenja zarada trajaće duže od tri godine.
Sav teret finansijske i ekonomske krize svaljuje se na leđa zaposlenih u javnom sektoru i penzionera. Istovremeno vrši se rebalans budžeta u kojem se političkim strankama dodatno izdvaja još 650 miliona dinara a drugima se umanjuju i onako niske plate i zarade.
Sindikati javnog sektora smatraju da bi se mnogo veći efekti postigli da država realizuje sledeće mere:
- uvođenje sive ekonomije u legalne tokove (480 milijardi dinara se godišnje obrne na sivom tržištu),
- povećanje naplate nenaplaćenih poreza i doprinosa, posebno tajkunskih preduzeća (nenaplaćeni dug no ovom osnovu iznosi 50 milijardi dinara),
- smanjenje izdvajanja za političke partije,
- smanjenje broja nepotrebnih agencija,
- prestanak nekontrolisanog političkog zapošljavanja u državnim organima i javnim službama,
- smanjivanjem plata direktora agencija i javnih preduzeća koji imaju veće plate od premijerske.
Sindikat nije protiv mera štednje, ali ne selektivno već jednako za sve.
Pokrenuti štrajkovi policije i prosvete su samo početak talasa nezadovoljstva i štrajkova zaposlenih u javnom sektoru.

V.Novosti | Specijalni dodatak

Posle višemesečnih sporenja i usaglašavanja izmene i dopune Zakona o radu poslanici srpskog parlamenta usvojili su 18. jula. Za tri dana novi propisi su već objavljeni u “Službenom glasniku”, što znači da osmog dana od objavljivanja, stupaju na snagu. Svi poslodavci u Srbiji, već od 29.jula moraju se pridržavati najnovijih uputstava, a radnici će prve efekte ovog dokumenta osetiti za nekoliko meseci.
preuzmite PDF dokument

Izmene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju uvode odredbu “prevremene starosne penzije”.
preuzmite PDF dokument

 

SSSS | 7. avgust 2014.

 

Savez samostalnih sindikata Srbije svojim članovima daje na uvid Pregled izmena i dopuna novog Zakona o radu, sa komentarima i pojašnjenjima naših stručnih službi.
U Pregledu su boldiranim slovima naglašeni delovi Zakona koji su izmenjeni, kao i pravna tumačenja naših pravnika.
PREGLED IZMENA I DOPUNA (.pdf)

UPUĆENA INICIJATIVA USTAVNOM SUDU ZA OCENU USTAVNOSTI ZOR

5. avgust 2014.

Savez samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikati Nezavisnost uputili su danas Ustavnom sudu Republike Srbije Inicijativu za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu
U Inicijativi se navodi da Zakon o izmenama i dopunama Zakona o radu nije u skladu sa odredbama Ustava Srbije, Evropske socijalne povelјe i konvencija Međunarodne organizacije rada, zbog čega se traži mišlјenje Ustavnog suda.
(u prilogu Inicijativa)

 

VELIKA GRUPA POVLAŠĆENIH NEĆE OSETITI IZMENE ZOR

4. avgust 2014.

Jedna od negativnih posledica primene Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu, koja će doprineti dodatnom osiromašenju srpskog radnika, jeste smanjenje zarade po osnovu minulog rada. 
Međutim, i ovo kao i mnoga druga predložena rešenja aktuelne vlasti, medijski najavlјivana kao pravedna i koja će dovesti do velikih ušteda, biće selektivna i pogodiće, po običaju, najviše građane sa nižim primanjima i to, uglavnom, one koji su zaposleni u realnom i privatnom sektoru. 
Ionako niska cena radne snage postaće još niža, što će neminovno dovesti do toga da životni standard najširih slojeva stanovništva dalјe opada. 
Istovremeno, velika grupa povlašćenih neće osetiti „reformu“ radnog zakonodavstva. 
Naime, od smanjenja zarade po osnovu načina obračuna minulog rada, u prvom redu biće izuzeti oni koji su Zakon predložili (ministar i zaposleni u Ministarstvu za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja), oni koji su ga izglasali (poslanici Narodne skupštine) i onaj koji je taj zakon potpisao (predsednik Republike).

Od smanjenja zarade po osnovu izmene načina obračuna minulog rada biće pošteđeni i:

1. predsednik i potpredsednici Narodne skupštine, predsednici i zamenici predsednika poslaničkih grupa, predsednici i zamenici predsednika stalnih radnih tela Narodne skupštine, narodni poslanici na stalnom radu u Narodnoj skupštini, članovi Vlade Republike Srbije, sudije Ustavnog suda, druga izabrana lica i imenovana, postavlјena i zaposlena lica u ministarstvima, posebnim organizacijama, sudovima, javnim tužilaštvima, Republičkom javnom pravobranilaštvu, organima za prekršaje i u službama Narodne skupštine, predsednika Republike, vlade i Ustavnog suda;

2. izabrana, postavlјena i zaposlena lica u organima i organizacijama teritorijalne autonomije i lokalne samouprave;

3. zaposleni u javnim službama koje se finansiraju iz budžeta Republike, autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave;

4. zaposleni u javnim službama koje se finansiraju iz doprinosa za obavezno socijalno osiguranje;

5. zaposleni u organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, izuzev zaposlenih u Fondu za socijalno osiguranje vojnih osiguranika, za koje će se primenjivati propisi kojima se uređuje utvrđivanje plata, dodataka, naknada i ostalih primanja pripadnika Vojske Srbije;

6. lica obuhvećena drugim zakonima

Reforma ili još jedna prevara?

 

NESPROVODLJIVE ODREDBE VULINOVOG ZAKONA

1. avgust 2014.

Reprezentаtivni sindikаti - Sаvez sаmostаlnih sindikаtа Srbije i Ujedinjeni granski sindikati Nezavisnost su blаgovremeno ukаzivаli dа obezbeđivаnje nаčinа isplаte zаrаdа, kаko je to zаmislio ministаr za rad Aleksandar Vulin, nije sprovodljiv u prаksi i nа vreme mu dobronаmerno ukаzivаli nа mogućа rešenjа ovog problemа.
Dаkle, idejа koju je ministаr imаo u vidu jeste dа obrаčunskа listа zаrаdа predstаvljа izvršnu isprаvu i dа zаposleni, kаko kаže Vulin, imа „menicu“ koju može nаplаtiti nа sudu. 
Međutim, Zаkon propisuje dа „sаdržаj obrаčunа propisuje ministаr“, što znаči dа dok on ne propiše sаdržаj obrаčunа ovа odredbа ne može biti propisаnа. To znаči dа zаposleni kojimа je ovo „obećаo“ morаju dа čekаju još 30 dаnа. Mogаo je minister dа ispuni svoje obećаnje dа se setio dobre zаkonodаvne prаkse nekаdаšnje SFRJ, dа se uporedo sа donošenjem zаkonа spremаju i podzаkonski аkti kаko bi zаkon mogаo odmаh da bude primenjen. 
Iako je poslodаvcimа obećao da će im olakšati poslovаnje, minister im nаmeće svoj obrаčun liste zаrаde, što znаči dа će svi poslodаvci morаti da menjаju svoje obrаčunske liste, zа štа nemа potrebe, jer Zаkon o izvršenju i obezbeđenju, u člаnu 17. propisuje štа sаdrži izvršnа isprаvа, а to sаdrži svаki sаdаšnji obrаčunski listić. 
Zatim, premа Zаkonu o izvršenju i obezbeđenju, člаn 35. stаv 4, izvršnа isprаvа morа biti snаbdevenа klаuzulom prаvnosnаžnosti, izuzev kаdа je zаkonom dozvoljeno izvršenje neprаvnosnаžnih odlukа. To, prаktično, znаči dа je u novom Zаkonu o rаdu morаla da bude odredba dа se izvršenje nа osnovu obrаčunske isprаve može vršiti i bez klаuzule prаvnosnаžnosti. Ovаko će sud, prаvno gledаno, odbаciti predlog zа izvršenje, jer nemа ove klаuzule, а Zаkonom o rаdu, dаkle, nije definisаno dа se izvršnа isprаvа (obrаčun zаrаdа) može prinudno izvršаvаti i bez ove klаuzule. 
Isto tаko, ko gаrаntuje dа će poslodаvаc tаčno obrаčunаti iznos zаrаde, а nemа odgovornosti zа poslodаvcа аko netаčno obrаčunа zаrаdu, jer prekršаj postoji sаmo zа nedostаvljаnje obrаčunа, аli ne i zа tаčаn obrаčun, što, opet, znаči dа zаposleni morа dа vodi sudski spor, аngаžuje i plаti veštаkа, dа bi se utvrdio tаčаn iznos zаrаde, pošto, po prаvilu, u izvršnom postupku nemа veštаčenjа. 
Reprezentаtivni sindikаti su, u postupku pregovorа, predlаgаli dа se poslodavac krivično goni ukoliko ne isplаćuje zаrаde, što je prаvno-tehnički moglo biti utvrđeno u Zаkonu o rаdu, kаo tаkozvаno posebno krivično zаkonodаvstvo. 
Tаj predlog, kаo ni mnogi drugi, nije prihvаćen, dok se o pomenutoj ''genijаlnoj'' ideji ministrа Vulinа, pišu i govore hvаlospevi, bez ikаkvog osnovа.

SSSS | 23. jul 2014.

Dva reprezentativna sindikata – Savez samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikati Nezavisnost podneli su Tužilaštvu krivičnu prijavu protiv ministra za rad Aleksandra Vulina.
(u prilogu pismo u celini)
REPUBLIKA SRBIJA
PRVO OSNOVNO JAVNO TUŽILAŠTVO U BEOGRADU

Na osnovu čl. 280 Zakonika o krivičnom postupku podnosimo
KRIVIČNU PRIJAVU
Protiv Aleksandra Vulina, državlјanina Republike Srbije, po zanimanju diplomirani pravnik, Ministra Ministarstva za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja (ostale lične podatke pribaviti u Minstarstvu),
zbog osnova sumnje da je učinio krivično delo u sticaju: zloupotreba položaja odgovornog lica iz čl. 234 KZRS i nesavestan rad u službi iz čl. 361 KZRS (''Sl.glasnik RS'' 82/2005, 88/2005, 107/2005, 72/2009, 111/2009, 121/2012).
Osumnjičeni, Aleksandar Vulin, u svojstvu predsednika Radne grupe za pripremu Nacrta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu, koju su činili predstavnici socijalnih partnera (sindikati, poslodavci, Vlada-resorna ministarstva, Privredna komora), nije omogućio Radnoj grupi da utvrdi Nacrt Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu, prekoračio granice svog ovlašćenja, nevršenjem svoje dužnosti, da omogući Radnoj grupi da utvrdi konačan tekst Nacrta koji bi bio upućen SES-u na davanje mišlјenja i Vladi RS na utvrđivanje konačnog predloga, radi usvajanja, već je sam utvrdio konačan Nacrt Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu.
Ovim radnjama, osumnjičeni Aleksandar Vulin je doveo u zabludu javnost o stavovima Sindikata na tekst Nacrta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu, odnosno onemogućio sindikate da upoznaju javnost sa lošim rešenjima, koji će imati za posledicu, smanjivanje stečenih prava zaposlenih .
Naime, osumnjičeni Aleksandar Vulin je ostvario biće krivičnih dela u sticaju na sledeći način: 

  • Onemogućio Radnoj grupi, da postupi po Rešenju o obrazovanju Radne grupe za pripremu Nacrta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu br. 110-00-3/2014-02 od 08. maja 2014.god., koje je sam potpisao, da uradi Nacrt Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu, onemogućio da tekst Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu sa alternativama Radne grupe, uputi SES-u na razmatranje, a takođe zvaničan i uobličen tekst Nacrta Zakona uputi SES-u na mišlјenje, shodno čl. 10 Zakona o Socijalno ekonomskom savetu.
    U radnjama krivičnog dela u sticaju, osumnjičeni, je pre dostavlјanja predloga Vladi, pored toga što je sam utvrdio Nacrt Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu i sam vršio izmenu i dopunu članova tada važećeg Zakona o radu, koji nisu bili tema rasprave Radne grupe.
  • Onemogućio je javnu raspravu o Nacrtu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu i Nacrtu Zakona o izmenamai dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, shodno čl. 41 stav 1, čl. 41 stav 2 tačke 3 Poslovnika o radu Vlade RS (''Sl. glasnik RS'' 61 od 18. jula 2006.god.- prečišćen tekst 69 od 18. jula 2008, 88 od 28.10.2009, 33 od 18.maja 2010, 69 od 24.09.2010.god, 20 od 25.03.2011, 37 od 31. maja 2011, i 30 od 02.04.2013.god.), a što je bio dužan, kao resorni Ministar Vlade RS da omogući javnu raspravu, jer se radilo o izmenama i dopunama Zakona kojima se bitno menjaju rešenja iz postojećih zakona
  • Zaštitnik građana, Saša Janković, takođe je iskazao zabrinutost zbog manjkavosti stručne, javne i institucionalne rasprave i transparentnosti tokom donošenja navedenih zakona, što je iskazano u sredstvima javnog informisanja, List B92, Vesti-''Loša praksa brzog donošenja Zakona'',
  • Direktorka Agencije za borbu protiv korupcije, Tatjana Babić, za List Danas, takođe je navela, da su javne rasprave, mehanizam obezbeđivanja učešća zainteresovane javnosti u procesu donošenja Zakona, jedan od najznačajnijih načina borbe protiv korupcije i izgradnja poverenja građana u Vladi, što je iskazano u sredstvima javnog informisanja List B92, Vesti- ''Neizvesna javna rasprava o zakonima''
  • Osumnjičeni Aleksandar Vulin, izvršio je krivična dela u sticaju: zloupotreba položaja odgovornog lica iz čl. 234 KZRS i nesavestan rad u službi iz čl. 361 KZRS, jer i prilikom dostavlјanja Nacrta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, Vladi RS, nije formirao radnu grupu, nije omogućio socijalnim partnerima davanje mišlјenja, predloga, primedbi i sugestija, nije omogućio javnu raspravu, nije konačan tekst Nacrta ovog Zakona, uputio na mišlјenje SES-u, već ga je direktno dao u proceduru na usvajanje.

Postoje osnovi sumnje da je Aleksandar Vulin, uprkos činjenici, da je bio svestan svih napred navedenih dužnosti, a iste je prekršio sa umišlјajem, dao je Nacrte Zakona ispred Ministarstva rada, zapošlјavanja, boračka i socijalna pitanja, na dalјu proceduru usvajanja, učinio krivična dela u sticaju: zloupotreba položaja odgovornog lica iz čl. 234 KZRS i nesavestan rad u službi iz čl. 361 KZRS, zbog čega predlažemo da javni tužilac pokrene krivični postupak, izrekne mu odmerenu kaznu, shodno Krivičnom zakoniku RS.

 

Podnosioci prijave

UGS NEZAVISNOST                                       Savez samostalnih sindikata Srbije 
Branislav Čanak, predsednik                                    Ljubisav Orbović, predsednik

 

 

Ko je on-line

Ko je na mreži: jedan gost i nema prijavljenih članova

VRH