Sindikat uprave Srbije, 07.12.2015.

Dopis premijeru Vučiću - preuzmi
Beograd, 04.12.2015.
Sastanku Odbora JOS Poreske uprave Srbije, održanom 04.12.2015. godine u Beogradu, s početkom od 13,30 časova, prisustvuju 15 članova odbora kao i pomoćnik direktora PU - Sektor za ljudske resurse PU, Ivan Jovanović i predsednik Sindikata uprave Srbije, Njegoš Potežica.
Vlada Republike Srbije, na sednici održanoj 13.11.2015. godine u Beogradu, usvojila je odluku o recionalizaciji broja zapošljenih u javnim službama, kojom je smanjila broj sistematizovanih radnih mesta u PU sa 6458 (iako je popunjeno bilo 5372 r.m. od kojih 33 u statusu mirovanja, a ostatak su upražnjena r.m. koja nisu popunjavana), koliko je bilo propisano Zakonom o maksimalnom broju zaposlenih u PU, na 5850 radnih mesta na neodređeno vreme. Nakon tog poteza Vlade Srbije, prema rečima Ivana Jovanovića, pom.direktora PU, usledili su dopisi od strane menadžmenta PU ka Vladi, kao i sastanci sa ministrom finansija Vujovićem, na kojima mu je ukazivano da i inače, godinama unazad, postoji veliki problem u PU, u smislu neadekvatne i nedovoljne popunjenosti organizacionih jedinica, naročito filijala, veoma lošim uslovima rada u upravama, starosnoj strukturi zaposlenih koja je takođe veoma nepovoljna (prosek starosti 55 godina), kao i malim prosečnim zaradama, koje su to bile i pre smanjenja koje je pogodilo državne službenike i nameštenike – poreznike u Srbiji. Sve su to bili argumenti, koji imaju svoje utemeljenje u praksi, sa kojima je upoznat ministar Vujović, uprkos kojima nije dobijen adekvatan, pozitivan odgovor.
Da Vlada i njeni ministri nemaju sluha kada je u pitanju funkcionisanje Poreske uprave i njeni vitalni interesi, pokazalo se i na sednici od 02.12.2015. godine, kada je uprkos svim naporima direktora i menedžmenta PU, još jednom korekcijom na dole, smanjen broj radnih mesta u PU, tako da je predviđeno budžetom za 2016-tu godinu ukupno 5527 zaposlenih u stalnom radnom odnosu u PU, odnosno masa za zarade za toliki broj radnika. Podsećanja radi, a podatak o tome je prezentovan i ministru finansija, PU je 2003. godine imala 10012 radnika, da bi kroz svoju nedavnu, burnu istoriju spala na samo 5459 zaposlena, što je istorijski minimum, apsolutno nedovoljan za iole normalno funkcionisanje. Standardima EU, predviđeno je da poreske administracije imaju po 1 poreznika na 1000 stanovnika, što bi u slučaju PU Srbije značilo 7130 poreznika u stalnom radnom odnosu. Ali to ne važi za ovu Vladu, ministre Kori Udovički i Dušana Vujovića, oni imaju drugačije planove za PU i poreznike. U sveopštem grabežu za ukidanjem nepotrebnih radnih mesta u državi Srbiji, ničim izazvana, najgore je prošla Poreska uprava.
Takav apsurdan potez republičke vlade, ukidanje 1000 nepopunjenih a sistematizovanih radnih mesta u PU, izaziva opravdani revolt i strah predstavnika sindikata i zaposlenih u PU, jer ovim suludim potezom Vlada da tako kažemo „puca sebi u nogu“, udarajući po ko zna koji put na PU i njene zaposlene, koji u nemogućim uslovima, uz neviđene napore svakodnevno izgaraju na svojim radnim mestima nebili ostvarili zacrtane planome i ispunili naplatne zadatke te iste Vlade koja ih sada „masakrira“.
Predsednik Sindikata uprave Srbije Njegoš Potežica je upoznao sve prisutne sa činjenicom da predlog budžeta za 2016-tu godinu ne predviđa bilo kakva dodatna materijalna davanja zaposlenima u državnim organima, iako su predviđena kolektivnim ugovorom. Sindikat uprave Srbije u potpunosti podržava JOS PURS u cilju zaštite vitalnih interesa PU i njenih radnika i pružiće konkretnu podršku u vidu zajedničkog nastupa članova oba sindikata pred predstavnicima ministarstva i Vlade u pregovorima o PU i njenoj poziciji u sistemu države.
Nakon iscrpnih diskusija, Odbor JOS usvaja sledeće zaključke:
Vlada Srbije | 13.11.2015
Na osnovu člana 4. Zakona o načinu određivanju maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru („Službeni glasnik RS”, broj 68/15) i člana 43. stav 1. Zakona o Vladi („Službeni glasnik RS”, br. 55/05, 71/05 – ispravka, 101/07, 65/08, 16/11, 68/12 – US, 72/12, 7/14 – US i 44/14),
Vlada donosi ODLUKU o maksimalnom broju zaposlenih u sistemu državnih organa i sistemu javnih službi za 2015.godinu (bez konsultacija sa reprezentativnim sindikatom i stručnom javnošću, dakle bez javne rasprave)
Ovom odlukomodređuje se maksimalan broj zaposlenih u sistemu državnih organa i sistemu javnih službi za kalendarsku 2015.godinu.
Maksimalan broj zaposlenih na neodređeno vreme u PORESKOJ UPRAVI je 5850 (obrisano 700 postojećih a nepopunjenih radnih mesta, u odnosu na dosadašnji broj).
Ovim činom, VLADA SRBIJE NASTAVLJA DEZINTEGRACIJU I DODATNO URUŠAVANJE FUNKCIONISANJA PORESKE UPRAVE, OSTAVLJAJUĆI PREMALI BROJ IZVRŠILACA PO ORGANIZACIONIM JEDINICAMA PU, ČIME SE DIREKTNO OTEŽAVA DINAMIKA I OBIM RADA PREOSTALOG BROJA POREZNIKA (KOJIH JE PO SVIM EVROPSKIM I SVETSKIM STANDARDIMA IONAKO PREMALO) ŠTO ĆE SE REFLEKTOVATI I NA PUNJENJE DRŽAVNE KASE, ODNOSNO REALIZACIJU BUDŽETA ZA 2016-tu GODINU.
BITNO JE DA SU AGENCIJE ČIJI JE OSNIVAČ DRŽAVA SRBIJA (KAO MESTA PARTIJSKOG UHLEBLJAVANJA) OSTALE NETAKNUTE, IAKO JE PROSEČNA ZARADA ZAPOSLENIH U NJIMA DUPLO VEĆA (100%) U ODNOSU NA DRŽAVNE ORGANE.
SSSS | 10. novembar 2015.
Petnaest meseci od početka primene Zakona o radu u SSSS , 10. novembra 2015. godine, održan je Okrugli sto „Efekti jednogodišnje primene Zakona o radu na položaj zaposlenih“.
Pored predstavnika SSSS, u diskusiji su učestvovali predstavnici UGS „Nezavisnost“, Ministarstva rada, Privredne komore Srbije, Nacinalne službe za zapošljavanje, Inspektorata za rad, Socijalno ekonomskog saveta Republike Srbije, kao i naučni radnici koji se bave ovom problematikom. Moderator skupa je bio sekretar SSSS Zoran Mihajlović.

Prisutne učesnike pozdravio je predsednik SSSS Ljubisav Orbović, koji je podsetio na hronologiju usvajanja Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu i ulogu poslodavačkih asocijacija, Američke privredne komore, Udruženja poslodavaca i stranih investitora u definisanju instituta u novom Zakonu o radu.
„Govorilo se da je ovo zakon koji zapošljava, međutim, istina je da je to zakon koji ostavlja puno prostora poslodavcima da otpuštaju radnike kada god požele“, rekao je Orbović. On je naveo da je sindikat vodio veliku borbu protiv ukidanja za sindikate suštinskih instituta, pre svega proširenog dejstva Kolektivnih ugovora kao i da je cilj poslodavačkih organizacija bio umanjenje ali i ukidanje brojnih stečenih prava, i najznačijeg, prava na kolektivno pregovaranje i zaštitu kroz kolektivne ugovore.
Predsednik Orbović je istakao da zakon istina nije doveo do masovnih otpuštanja, ali su radnici izgubili prava, te da su novim zakonom najviše dobili poslodavci.
Skupu se obratio i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.
Potpredsednik SSSS Zoran Vujović, prezentovao je efekte primene ZOR – a na položaj zaposlenih. „Osnovni razlozi za donošenje izmena i dopuna Zakona o radu iz 2015. godine, po mišljenju predlagača su: neprimenjivanje postojećeg zakona, demotivisanost investitora i potreba smenjenja „sigurnosti“ radnog mesta, fleksibilno radno vreme, pooštravanje disciplinske odgovornosti i slabljenje sindikata“ ,naveo je potpredsednik Vujović. On je predstavio analizu izmena koje se odnose na zarade, Kolektivne ugovore, rad na crno, rad na određeno vreme, materinstvo, suspenzije, nezakonite otkaze, kaznene mere i sindikat.
Potpredsednik SSSS Duško Vuković je posebno istakao, da je i pored jasnih odredaba u Zakonu o radu, radnicima „Ratka Mitrovića“ trebalo tri meseca da dođu do obračunskih listića a pitanje je kada će u celosti ostvariti svoja potraživanja.
U stručnoj raspravi učestvovali su: Srećko Mihajlović iz centra za razvoj sindikalizma, prof. dr Živko Kulić sa Megatrend univerziteta, Andrić Čedanka sekretarka SESA, potpredsednik PKS i predstavnici Veća SSSS. Predsednik SSSS Ljubisav Orbović je naglasio da je vrlo simptomatično to što je odmah po usvajanju Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radu najavljeno donošenje sveobuhvatnog kodeksa rada. “Predlog zakona o sistemu plata u javnim preduzećima i pored tvrdnje ministra Vulina, da je Zakon o radu krovni zakon, ovaj zakon, čiji je predlagač Ministarstvo uprave i lokalne samouprave, anulirao je brojne odredbe Zakona o radu. Sa Privrednom komorom Srbije, kao socijalnim partnerom u kolektivnom pregovaranju, bilo bi jako teško pregovarati, ali PKS je institucija koja ima kapacitet i siguran sam da bi ono što se dogovorimo bilo i realizovano“, zaključio je Orbović.
Beograd, 2.11.2015. godine
Na predlog Sindikata održana je hitna sednica Socijalno ekonomskog Saveta na kojoj je donet Zaključak da se formira Radna grupa koja će pratiti tok javne rasprave i usaglašavati predloge i mišljenja učesnika javne rasprave, što će biti predmet konačnog mišljenja Nacionalnog Socijalno ekonomskog Saveta.
U Radnoj grupi Sindikat zastupaju: Njegoš Potežica, Zoran Savić i Slobodan Lalović.
Na zahtev Sindikata uprave Srbije održana je 29.10.2015. godine Javna rasprava na Nacrt Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru gde je konstatovano:
- Predlažemo da Zakon obuhvata koeficijente i platne razrede;
- Platni razredi i kriterijumi za razvrstavanje u platne razrede da budu sadržani u Zakonu;
- Sistem plata javnog sektora da obuhvata sve zaposlene (agencije, izabrana, imenovana i postavljana lica)
- Definisati odnos prema posebnim kolektivnim ugovorima;
- Zakonom sistematizovati sve poslove od fizičkog radnika do predsednika Republike;
- Predvideti sve naknade i dodatke na platu
29. oktobar 2015.
Predstavnici sindikata i poslodavaca u Socijalno ekonomskom savetu smatraju da je predloženi Nacrt zakona o platama u javnom sektoru u osnovi neophodan, ali da ima nedostataka koje bi trebalo otkloniti, te je zbog toga dogovoreno formiranje radne grupe koja će se tim poslom baviti.
Nedostaci se, pre svega, odnose na činjenicu da pojedine odredbe predloženog zakona ukidaju određena prava koja predviđa Zakon o radu, ali i kolektivno pregovaranje, što je za sindikate potpuno neprihvatljivo, rekao je na konferenciji za novinare predsednik Samostalnog sindikata zdravstva i član SES-a, Zoran Savić.
On je naglasio da sindikati, takođe, nisu zadovoljni, jer se predloženi zakon o platama ne odnosi na sve zaposlene u javnom sektoru, navodeći da su izuzeta javna preduzeća, javne agencije, funkcioneri, policija, vojska...
Savić je naglasio da je poznato da su javna preduzeća uglavnom gubitaši, te da je neshvatljivo zašto se i njihove plate nisu našle u predlogu zakona.
Predsedavajući SES-a i predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković rekao je da poslodavci nisu imali mnogo primedbi na zakon, ali da je jedna od ključnih u vezi sa javnim preduzećima, jer je prema njihovom mišljenju bilo neophodno uvrstiti ih u zakonsko rešenje zarada u javnom sektoru.
On je naglasio da su svi u državi svesni problema koje stvara poslovanje pojedinih javnih preduzeća zbog čega se odnos prema njima mora promeniti.
Predsednik UGS Nezavisnost Branislav Čanak saglasio se sa tim primedbama, navodeći da je za sindikate nedopustivo da zakon potpuno ukida pregovaranje.
On je podsetio da je Srbija potpisnica svih međunarodnih konvencija koje regulišu tu oblast, a da je kolektivno pregovaranje garantovano i Ustavom i Zakonom o radu.
Izvor:Tanjug
Beograd, 22.10.2015. godine

Beograd, 21.10.2015. godine
Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave poziva sve građane, kao i stručnu javnost da se upoznaju sa tekstom Nacrta zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru i da daju sve svoje komentare, sugestije i predloge na reformauprave@mduls.gov.rs ili pisanim putem na adresu Ministarstva, Birčaninova br. 6 sa naznakom „Za javnu raspravu o Nacrtu Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru“.
Javna rasprava će se održati u periodu od 21. oktobra do 10. novembra 2015. godine.
- Javni poziv
- Program javne rasprave
- Zaključak
- Vodič - Nacrt zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru
Vlada Srbije | 16.10.2015.
Poštovani,
u prilogu možete preuzeti Radnu verziju Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru Srbije.
Autor teksta ovog predloga zakona je Vlada Srbije i nije nastao kao rezultat prethodno vođene javne rasprave sa sindikalnim centralama u Srbiji. Namera Vlade je da se sa primenom ovog zakona krene od 01.01.2016. godine.
Radna verzija zakona - preuzmi
Tanjug | 08.10.2015.
Ustavni sud Srbije obustavio je primenu odredbe Zakona o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru, koje se odnose na penzionisanje žena.

To znači da nijedna žena zbog starosti neće moći da bude penzionisana "kao višak zaposlenih" dok Ustavni sud ne donese konačnu odluku o predlogu za ocenu ustavnosti sporne odredbe Zakona.
Primena odredbe, kojom se propisuje zakonski osnov za prestanak radnog odnosa zbog navršenja određenih godina života, a koja se odnosi samo na žene, sporna je sa stanovišta Ustava i zabrane diskriminacije po osnovu pola, zbog čega može da ima neotklonjive štetne posledice, smatra Ustavni sud.
"Imajući u vidu da početak primene spornog člana 20. Zakona ima za posledicu utvrđivanje prestanka radnog odnosa licima koja ispunjavaju uslove predviđene ovim odredbama, te da mere racionalizacije broja zaposlenih u javnom sektoru podrazumevaju ukidanje pojedinih radnih mesta ili smanjenje broja zaposlenih u subjektima na koje se Zakon primenjuje, Ustavni sud je ocenio da ove okolnosti predstavljaju neotklonjive štetne posedice za lica na koja bi se sporne odredbe primenile", navodi se u informaciji objavljenoj na sajtu suda.
Zbog toga, kako stoji u informaciji, postoje opravdani razlozi da se, do donošenja konačne odluke o spornim pitanjima, obustave od izvršenja pojedinačni akti koji bi bili doneti na osnovu te odredbe
Ova privremena odluka Ustavnog suda doneta je povodom zajedničkog predloga ovlašćenih predlagača, kojim je pred Ustavnim sudom pokrenut postupak za ocenu ustavnosti odredbe člana 20. Zakona o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru.
Tim povodom je Ustavni sud je na današnjoj sednici doneo rešenje kojim se obustavlja izvršenje pojedinačnih akata koji bi bili doneti na osnovu spornih zakonskih odredaba.
U informaciji suda se precizira da je analizirajući osporene odredbe u kontekstu zakona kojima se, sa jedne strane, uređuje radnopravni status zaposlenih u javnom sektoru i sa druge strane, zakona kojim se uređuje sticanje prava na starosnu penziju, Ustavni sud utvrdio da se spornim odredbama uređuje institut prestanka radnog odnosa po sili zakona, kao jedan od načina smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru.
Takođe je utvrdio da je osnov prestanka radnog odnosa u ovom slučaju ispunjenje uslova za starosnu penziju i da po ovom osnovu radni odnos može da prestane samo ženama, a ne i muškarcima zaposlenim u javnom sektoru.
Zato je Ustavni sud ocenio da je propisivanje zakonskog osnova za prestanak radnog odnosa zbog navršenja određenih godina života, koje se odnosi samo na žene i kojim se, indirektno, jedno zakonsko pravo (pravo na starosnu penziju pod povoljnijim uslovima u pogledu navršenih godina života) pretvara u osnov prestanka radnog odnosa, sporno sa stanovišta Ustavom garantovane zabrane diskriminacije po osnovu pola.
Takođe je kako se navodi posredno sporno i sa stanovišta Ustavom zajemčene dostupnosti svih radnih mesta svima pod jednakim uslovima, naveo je Ustavni sud.
Ko je na mreži: 6 gostiju i nema prijavljenih članova